1656 Objavljeno 16 decembar 2019 Autor: Vidosav Đurđević

Na sredini puta između G.Milanovca i Kragujevca, ušuškan u gustoj šumi i gotovo skreven od pogleda, a primjetan tek kada mu se nađeš pred portom ponosno stoji čuvar vjekova ovog kraja sa svojom bogatom istorijom.

Ne mora se unaprijed znati gdje se manastir tačno nalazi ako slušate iIi čujete kadamanastirska zvobna svoj odjek prospu po krupnoj bukovoj šumi idite za zvukom i eto vas pred portom.

Manastir Vraćevšnica podsjeća na burnu istoriju ovog kraja uvijek slobodoumnih ljudi. – tu se knez Miloš Obrenović zajedno sa narodom i ustanicima pričestio pred polazak u Ustanak, odatle je i Kragujevac proglašen za srpsku prestonicu, tu je i Karađorđe svom narodu i ustanicima objavio zaključke Bukureškog mira. Ktitor ovog manastira je kao što je red i običaj, se pred odlazak u Kosovski boj, pomolio sv. Đorđu, obećavši, da će, ako se živ vrati, sazidati manastir i nazvati ga Vraćevšnica. Vratio se i zavjet ispunio.

Na južnom zidu, na ulasku u hram, nalazi se zadužbinarska freska na kojoj Radič predaje crkvu Vrađevšnicu sv. Đorđu, a sv. Đorđe je prinosi na dar Gospodu Isusu Hristu. Ovaj krasni manastir se nalazi u opštini Gornji Milanovac u Moravičkom okrugu, na južnoj strani Rudnika, u dolini Vraćevšničke rijeke, opkoljen šumom, tako da se ne primjećuje dok mu se sasvim ne približite.

Sagrađen je 1428. godine, a sagradio ga je Radič Postupović, srpski vlastelin koji je živio u vrijeme vladavine despota Stefana Lazarevića, inače visoki čelnik i sin gružanskog vojvode Milutina. Izgradnja manastira je bila velika zahvalnica Bogu zbog toga što su se po predanju mještani obližnjeg sela sa Kosovskog boja vratili živi i zdravi. Crkva u krugu manastira, posvećena je Svetom Đorđu.

Vraćevšnica je dugo bila, ne samo važan politički, već i kulturni centar čitavog kraja. U manastiru je radila jedna od prvih škola u ovom dijelu Srbije. U manastirskoj riznici čuvaju se značajni predmeti, među kojima se ističu ikone, dijelovi namještaja porodice Obrenović, portet kneza Miloša, rad čuvenog slikara i pjesnika Đure Jakšića, bakropisna ploča sa predstavom manastira iz osamnaestog vijeka. Danas je manastir ženski i o njemu brinu monahinje. Život u Vraćevšnici je, možda, malo drugačiji nego u drugim ženskim manastirima.

Ovdje nema trgovine , sve što je manastiru i monhinjama potrebno same proizveduima sve je plod rada sestrinstva. Monahinje ove svetinje su poznate po pčelarenju kao i da vrcaju izvanredan med. Posvećenost Gospodu Bogu i srdačno gostoprimstvo prema svakom gostu glavna su čuvenja Vraćevšnice danas. Ovde utjehu i blagost Božju pronalaze mnogi,. pa zbog I ne čudi da mnanastiru dolazi mnogo vijernika da se duhovno okrijepe.

Poslije boravka u ovom manastiru dugo čovjeka progoni misao trebaju li ljudskom rodu veliki gradovi , gužve, jurnjava, stresovi kada evo ovdje u ovom manastiru imaju sve suprotno od toga mir, tihovanje, molitvu , žive mirno i bez stresa .Tvrdim vam da su duboko u sebi sretni a mi koji po velikim gradovima živimo smo samim rutmom koji grad nameće mnogo opterećeni i sve nesretniji.

Auto Janković